Gospodarstvo Samobora

Obrtništvo je kroz cijelu povijest Samobora bila osnovna gospodarska djelatnost te je slijedom te tradicije, sve do u današnje dane, Samobor bio i ostao pojam gospodarstvai centar obrtništva na najširem području koje ga okružuje.

Pored brojnih ograničavajućih čimbenika socijalističkog gospodarstva, Samobor je i do osnutka Republike Hrvatske bio u samom vrhu općina i gradova ondašnje države po gospodarskoj snazi, stupnju zaposlenosti i mnogim drugim mjerilima osobnog i zajedničkog standarda. Razlog tome treba tražiti u brojnim pogodnostima koje je Samobor već tada nudio obrtnicima.

Danas je Samobor moderni industrijsko-prerađivački i obrtnički centar regije a samoborsko je gospodarstvo zadržalo svoju vitalnost i prilagodilo se novim – tržišnim uvjetima gospodarenja, pronašavši nove tehnološke i organizacijske oblike opstojnosti na domaćem i inozemnom tržištu.

Razvijeno je obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo s 1.167 registriranih obrta te 732 trgovačkih društava (prema evidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva krajem 2009. godine, kao i društvena nadogradnja, svrstala je Grad Samobor na Forbesovoj listi najuspješnijih gradova na drugo mjesto.).

Neki pokazatelji o stanju gospodarskih subjekata:

Osim primjene novih tehnologija, samoborsko gospodarstvo može se podičiti i očuvanjem starih tradicijskih obrta kao što je umjetnička obrada kristala, medičarstvo i licitarstvo, umjetnička bravarija, slaganje keramičkih peći, remenarstvo i tapetarstvo, proizvodnja tradicionalnih mesnih prerađevina, izrada suvenira i tradicijskog nakita, proizvoda od lana, proizvodnja bermeta i muštarde te poznate samoborske kremšnite. Kako ti zanati ne bi izumrli, od 2006. godine krenuo je Program stipendiranja tradicionalnih i često deficitarnih zanimanja. Na taj način želi se još više smanjiti stopa nezaposlenih koja je već sada ispod državnog prosjeka.